top of page

Predavači // Speakers

 

Predstavljamo gostujuće predavače i predavačice, koji će svojim znanjima i iskustvima doprinijeti ostvarenju trećeg međunarodnog studentskog etnografskog filmskog festivala!

 

We are proud to present speakers that will be giving lectures on visual anthropology during third SEF festival!

VLADO ZRNIĆ

Tehnologija percepcije

Perception technology

Vlado Zrnić završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Veneciji (Academia delle Belle Arte) te je redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Splitu (UMAS) na Odsjeku za film i video. Autor je eksperimentalnih, kratkih igranih i dokumentarnih filmova.

 

Tehnologija percepcije


Poznato je i realna je činjenica da smo u današnje vrijeme u potpunosti vezani za slike, da slike govore i prenose sadržaje svijesti gotovo na isti način kako to čini jezik. Taj komunikacijski kanal slike koji dopire do našeg mentalnog i tjelesnog iskustva te s time ujedno izravno djeluje na naš pojam realnosti imamo zahvaliti izumu pokretne slike. Međutim, u uvjerljivoj sličnosti pokretnih slika i izravne percepcije zaboravljamo na cijeli niz mehaničkih, kemijskih i optičkih ograničenja s kojima se izvodi tehnološki sugestivno podražavanje osjetila vida. Prekoračenja ograničenosti ekranske slike i rezultati vidljivosti koji nadilaze naše svjesno iskustvo vizualne percepcije prikazati ćemo kroz rad i djelo nekolicine najznačajnijih sudionika koji su sudjelovali u lancu izuma od mehaničke reprodukcije slike i fotografije do finalnog proizvoda pokretne slike. Rezultat su " divne slike, čiste dinamičke putanje koje presjecaju prostor u trajanju jednog poteza, gdje taj potez nije jedino što spaja nepomične točke, već se svaka točka razvija u sljedećoj." Ove riječi Julesa Mareya otkrivaju nam njegovu zaokupljenost pokretom koju možemo razumjeti jedino u ideji odmjeravanja čovjeka i tehnologije pomoću čega nam je data mogućnost da proniknemo u sferu nevidljivog, apstraknog i inteligibilnog.

Vlado Zrnić graduated from the Academy of Fine Arts in Venice ( Academia delle Belle Arte ) and is a professor at the Academy of Fine Arts, University of Split ( UMAS ) at the Department of film and video. He is an author of experimental films, short films and documentaries.

 

Perception technology


It is a very well known fact that we are today completely linked to images, that the images speak and transmit the contents of consciousness in much the same way as language does. We have to thank the invention of motion picture for the communication channel of image that reaches out to our mental and physical experience and at the same time directly affects our perception of reality. However, in a convincing similarity of moving images and direct perception, we forget the full range of mechanical, chemical and optical limitations which runs technological suggestive imitation of vision. Exceeding limitations of the screen image and visibility, which results that we go beyond our conscious experience of visual perception we will display through the work of a few major participants who took part in the chain of the invention of mechanical reproduction images and photos to the final product; a moving image. The result is "beautiful pictures, clean dynamic paths that cross the area in the continuation of a gesture, where the move is not the only thing that connects the fixed point, but every point develops in the next." These words of Jules Marey reveal his preoccupation with movement that can be understood only in the idea of weighing man and technology by means of which we are given the opportunity to reach into the area of the invisible, of abstract and intelligible.

Dr.sc. Tanja Bukovčan zaposlena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno predaje na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju kolegije iz područja vizualne i medicinske antropologije, što su i glavna područja njenog znanstvenog i istraživačkog interesa. Kao članica žirija ili voditeljica okruglih stolova sudjelovala je na mnogim festivalima etnografskog filma (Rovinj, Beograd, Đakovo).

 

Kroćenje egzotične zvijeri: udomaćenje etnografskog filma
 

Predavanje će smjestiti kolonijalnu tradiciju i prirodu etnografskog filma u domaćem kontekstu i pokušati uspostaviti korelaciju između kolonijalnog i našeg domaćeg Drugog, Drugog kroz prizmu vizualne etnografije.Vizualna antropologija nastala je u SAD-u, a u hrvatskim institucijama visokog obrazovanja uvedena je prije desetak godina. U tome je procesu izostalo kritičko preispitivanje te se ispostavilo kako je to bio samo copy-paste koncept te kako se ideja pogrešno primjenjuje na domaći kontekst. Iz tog razloga autorica će ponuditi drugačiji pogled na prethodne prakse vizualne antropologije u Hrvatskoj te pogled u njenu budućnost.

 

Ph.D. Tanja Bukovčan is working at the Faculty of Philosophy in Zagreb. She currently teaches at the Department of Ethnology and Cultural Anthropology courses in the field of visual and medical anthropology, as the main areas of her scientific and research interest. She took part in many festivals of ethnographic film as a jury member or roundtables leader.

 

Taming an Exotic Beast: Domestication of Ethnographic Film


The lecture will situate the colonial tradition and nature of ethnographic film in the domestic context and try to establish correlation between the colonial Other and our own, domestic, Other through the prism of the methodological bungee-jumping called visual ethnography. Visual anthropology, made in the USA, was imported some ten years ago to Croatian high education institutions, but the import, void of any critical re-thinking, turned out to be just a copy-paste of concepts and ideas wrongly applied to a very varied domestic context. Hence she will offer a second view of the past practices of visual anthropology in Croatia and a view of its future.

TANJA BUKOVČAN

Kroćenje egzotične zvijeri: udomaćenje etnografskog filma

Taming an Exotic Beast: Domestication of Ethnographic Film

IVAN RAMLJAK

Kino otok

Cinema island

Kino otok

 

Ivan Ramljak se od samih početaka svoje karijere fokusira na film i glazbu. Između ostalog, pokrenuo je klub Močvara u Zagrebu, gdje je radio kao jedan od voditelja kluba, organizator koncerata i DJ te vodio vrlo uspješni projekt "Filmskih večeri u Močvari", čiji je i autor. Uz taj projekt organizirao je i filmske dijelove programa ljetne škole kulture "Otokultivator 2000.-2002." na otoku Visu, kao i prvi Human Rights Film Festival Zagreb. U okviru udruge Re.d pokrenuo je projekt promocije dokumentarnog filma u Hrvatskoj, DocHouse. U zadnjih devet godina počeo se baviti i filmskom režijom. Dosad režirao šest kratkih filmova. Njegov novi kratki dokumentarac 'Kino otok' nedavno je imao premijeru na Zagreb Doxu. Ivan Ramljak počastiti će nas predavanjem o povijesti kino prikazivalaštva na hrvatskim otocima. Predavanje će predstaviti rezultate istraživanja napravljenog za potrebe snimanja kratkog dokumentarnog filma "Kino otok" koji se bavi poviješću kino-prikazivalaštva na hrvatskim otocima i odnosu tamošnjih stanovnika prema kinematografiji i filmskoj umjetnosti. Prezentirat će kronološku povijest kinematografskih djelatnosti, od otvaranja prvog stalnog otočkog kina u Veloj Luci na otoku Korčuli 1909., preko "zlatnog doba" u 50-ima i 60-ima, kad je na hrvatskim otocima djelovalo oko 60 kina pa do postepenog propadanja pod utjecajem televizije, videa, rata i digitalizacije.
 

Cinema island 

 

Ivan Ramljak, from the very beginning of his career, focused on film and music. Among other things, he started the famous club Močvara in Zagreb, where he worked as one of the leaders of the club, organizer of concerts and DJ, and led a very successful project "Movie night in Močvara". Other than that, he organized film program during the summer school of culture called "Otokultivator 2000-2002" on the island of Vis, as well as the first Human Rights Film Festival Zagreb. As a part of the association Re.d, he started the project of promoting the documentary film in Croatia, called DocHouse. In the last nine years, he took up film directing. So far, he directed six short films. His latest short documentary „Kino otok“ ('Cinema island') recently premiered at Zagreb Dox. Ivan Ramljak will treat us with a lecture on the history of cinema screenings on Croatian islands. The lecture will present the results of the research done for the purpose of shooting before mentioned short documentary which deals with the history of cinema on Croatian islands and relations between the inhabitants of the island and cinema as well as film art. He will present a chronological history of the cinema activity since the opening of the first permanent island cinema in Vela Luka on Korčula in 1909, passing through the "golden age" in the 50s and 60s, when about 60 cinemas were active on the Croatian islands, to the gradual decay under the influence of television, video, war and digitization.

 

Tomislav Pletenac, etnolog i muzikolog danas na odsjeku za etnologiju i kultrunu antropologiju Sveučilišta u Zagrebu. Glavni inetersi su mu antropologija žrtava, antroplogija genocida, psihoanalitička teorija, postkolonijalna teorija te fantastika u kulturi. Koautor je knjiga Fantastična bića Istre i Kvarnera te Zemlja iza šume. Dok je u prvoj riječ o društvenoj perspektivi fantastike u drugoj se autori bave balkanskim korijenima vampirskog mita u popularnoj književnosti i na filmu.

Anamorfoza etnografskog filma

Etnografski film uspostavio je određenu dvojnost svog karaktera. S jedne strane od njega se očekivalo da ponudi reprezentaciju kulture koja bi nadišla zamorni etnografski tekst te omogućila uvid u drugost onima koji nisu spremni na često mukotrpno probijanje kroz raznovrsne klasifikacije, tabele i detalje. Slika je u tom postupku trebala zamijenti tekst. Drugi put korištenja filmske tehnologije u etnografiji nudio je obećanje nove objektivnosti. Oko kamere nezainteresirano bilježi procese koji se kasnije mogu bezbroj puta reproducirati, a antropolog u svom «laboratoriju» neprekidno ponavlja sekvence, zamrzava kadrove i pretražuje materijal u potrazi za ključnim etnografskim detaljima. 
Danas niti jedno od navedenih obilježja nisu ispunila očekivanja. U samu proizvodnju etnografskog filma kao da je bio uključen višak koji je opterećivao dostup do realnosti kulturnih procesa. Filmski je kadar ostao tek okvir kojeg je iscrtavala ruka etnografa vizualizirajući time specifičan pogled na kulturu. Od alata za strojno bilježenje kulture kamera se pretvorila u aktivnog sudionika kulturne proizvodnje. Pa ipak filmska proizvodnja kulture, koliko god bila metaforom tehnološke nemoći, jednako je tako otvorila prostor novom promišljanju kulture. S jedne strane neuspjeh filmskog pogleda počeo je razvijati drugi pol etnografskog postupka, onaj etnografskog sudjelovanja, a s druge interes za polje vidljivog. U ovom predavanju biti će riječi o ovom drugom polju etnografskog interesa koji je do sada čini mi se bio premalo istražen - kulturi kao anamorfozi, kvaliteti koja ju smješta uz bok dvama konceptima psihoanalize, nesvjesnom i seksualnosti.

Tomislav Pletenac is an ethnologist and musicologist, at the Department of Ethnology and Cultural Anthropology, University of Zagreb. His main scientific interests are anthropology of victims, anthropology of genocide, psychoanalytic theory, postcolonial theory and fiction in culture. He’s a co-author of the book “The fantastic creatures of Istria and Kvarner” and “Earth behind the forest”. First is about the social perspective of fiction and the other one is dealing with Balkan roots of the vampire myth in popular literature and film.


Anamorfismo of ethnographic film

Ethnographic film has established a certain duality of his character. On the one hand he was expected to offer a representation of a culture that transcended tedious ethnographic text and allow access to those who are not willing to frequently wade through a variety of classifications, tables and details. The picture in these proceedings should replace the text. Another way of using film technology in ethnography offered the promise of a new objectivity. The eye of the camera uninterestedly captures processes that can later be reproduced countless times, and anthropologists in his “laboratory” constantly repeats sequences, freezes the frames and browse the material in search of key ethnographic detail. Today, none of these characteristics has met the expectations. The actual production of ethnographic film as it was seemed to have an excess that has been weighing on access to the reality of cultural processes. The film remained just a frame drawn by ethnographers’ hand while visualizing time-specific view of the culture. From a tool for automatic recording of culture, camera turned into active participants in cultural production.
Yet the film production of culture, no matter how much it presented the metaphor of powerlessness of the technology, it has also opened up new perception of culture. On one hand, the failure of the film view began to develop another half of an ethnographic procedure, the ethnographic participation, and on the other hand, an interest in the field of visible. In this lecture the second field of ethnographic interest will be discussed, one that so far it seems to me was too little researched - culture as anamorphosis, the quality that places it side by side the two concepts of psychoanalysis, unconscious and sexuality.​

TOMISLAV PLETENAC

Anamorfoza etnografskog filma

Anamorfismo of ethnographic film

bottom of page