Ubrzane društvene promjene utječu na gradove kao mjesta heterogenih zajednica, mjesta rada i stvaranja, javnog prostora, društveno humanističkih promišljanja i umjetničkih produkcija. Dok su u svojem početku gradovi bili košnice u kojima je živjelo radništvo te centri industrije, pa time i rada i proizvodnje, danas su gradovi, poglavito oni smješteni uz obalu, poput Zadra, lišeni proizvodnje koju su danas zamijenile uslužne djelatnosti, i to u najvećoj mjeri one vezane uz turizam. Promjene koje se uslijed navedenih procesa događaju, poput gentrifikacije grada, napuštenosti velikog broja industrijskih pogona, pretvaranja djelova nekadašnjih industrijskih prostora u dehumanizirana nova stambena naselja, i tako dalje, imaju direktan učinak na gradsko stanovništvo, kvalitetu njihova života, pa i samu funkciju grada.